Goran Nedić: U BiH blagostanje može doći za pet godina

Prosječna plata od 1500 KM, puna zaposlenost i beskamatni stambeni krediti; zvuči nevjerovatno, ali je istinito i ostvarivo u samo pet do sedam godina

Proteklih dana u mnogim medijima smo mogli čuti priče o jednom odičnom ekonomskom modelu, koji bi, ukoliko bude usvojen, mogao izvući BiH iz dvadesetogodišnje krize. Zvuči nevjerovatno kada se kaže da je moguće u roku od pet godina u BiH imati prosječnu platu od 1.500 KM, punu zaposlenost, beskamatne i niskokamatne stambene i poslovne kredite, izgrađenu infrastrukturu i uz sve to, ne biti zadužena kod MMF-a. Takav jedan model, dvojica njegovih autora su nazvali Ekonomija Zadruge. Razgovarali smo sa jednim od njih, magistrom na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i ekonomskim ekspertom. Dotakli smo se mnogih tema, a ovdje vam ukratko predstavljamo zašto Evropska Unija ili NATO ne mogu biti sami sebi svrha, šta je alternativa i da li ona postoji, kako se osloniti na vlastite snage i da li je moguće blagostanje i na našem nebu. Ukratko, građani i bh. firme bi po ovom modelu, za koji sredstva već postoje, dobili beskamatne stambene i poslovne kredite, a za uštedu u odnosu na kredite komercijalnih banaka bi morali kupovati domaće proizvode. Kontrola bi se vršila preko kartica državnih banaka, a za ostatak novca bi mogli kupovati šta god žele.

Ko je Goran Nedić?

Ja sam ekonomist. Recite mi šta želite, koliku stopu zaposlenosti, koliki nivo blagostanja, koji nivo plata, koliku nejednakost i ja cu vam napraviti model za deset dana. Maksimum koji BiH u ovom momentu može imati, u roku od pet do sedam godina, ako odmah krene u implementaciju Ekonomije Zadruge je prosječna plata od 1.500 KM; puna zaposlenost, uz kamatnu stopu od 2%. Naravno, ukoliko nastavimo sa ekonomskim modelom kakav sad imamo, siromaštvo i nezaposlenost će znatno porasti, uz katastrofalne društvene posljedice i odlazak većine mladog obrazovanog stanovništva u strane zemlje.

Da još jednom pojasnimo ukratko čitaocima, iako su na portalu Buka već opširnije mogli pročitati jedan dio. Šta je Ekonomija Zadruge?

Ekonomija Zadruge je ekonomski program insiprisan teoretskim učenjem trenutno najeminentnijih ekonomskih nobelovaca Josepha Stiglitza i Paula Krugmana, kao i praktičnom ekonomskom politikom koju provode skandinavske zemlje, kao i već duže vrijeme Kina i Brazil. Osnova Ekonomije Zadruge je oslanjanje na svoje snage i suverenitet u tri ključna sektora: proizvodnja hrane, energije i ono bez čega ova prethodna dva ne mogu da funkicionišu, a to je lokalni bankarski sektor podređen potrebama realnog proizvodnog sektora i građana. Lokalni bankarski sektor podređen realnom sektoru je moguće u vrlo kratkom roku formirati u BiH, dokapitalizacijom razvojnih banaka, i njihovim pretvaranjem u industrijsko – komercijalne banke, čime bi im bilo omogućavano da daju jeftine kredite proizvodnim firmama i građanima. Formirala bi se divizija unutar njih na lokalne / javne banke namijenjene kreditiranju stanovništva i industrijske / javne banke namijenjene kreditiranju privatnih i javnih firmi.

Odakle nam novac za kreditiranje kompanija i stanovništva?

Javne firme u Bosni i Hercegovini imaju preko milijardu maraka viška sredstava u komercijalnim bankama. To nije milijarda, već 14 milijardi maraka, ukoliko novac ostaje u BiH, i ne prelijeva se na uvozne proizvode. Četrnaest milijardi naših novaca za razvoj. Centralna Banka Bosne i Hercegovine ima 500 miliona maraka slobodnih rezervi i to je 7 milijardi maraka kreditnog potencijala, ukoliko novac ostaje u BIH.

Ko stoji iza Ekonomije Zadruge?

Autori Ekonomije Zadruge su Goran Nedić i Vuk Bačanović. Iza nas stoji pozitivno iskustvo zemalja koje su primijenile ovaj ili sličan program, kao što su skandinavske zemlje, te onih koje ga sada primjenjuju, a to su Kina i Brazil.

Koliko je realno da će vlastodršci prihvatiti ovakav jedan sjajan nacrt? Sada će to biti SDP i SDA u FBiH, dok se u RS-u stanje nije mnogo promijenilo na vlasti.

Svi ekonomski ekperti svijeta govore da je ovaj ili sličan model jedini način za dugoročni izlazak iz krize i opstanak ljudi kao vrste. Modeli koje su predlagali MMF i Svjetska banka u zadnjih trideset godina, a koje su naši političari slijepo slušali, su nosili sa sobom katastrofalne ekonomske, društvene i ekološke posljedice, i doveli svijet do ruba kataklizme. Jedan posto bogatih posjeduje 50% svjetskog bogatstva, dok 50% stanovništva živi na rubu egzistencije. Situacija u BiH će biti puno gora jer smo ušli u potpuno destruktivan aranžman sa MMF-om, koji mora rezultirati dodatnim padom životnog standarda i znatnim povećanjem siromaštva. Navešću vam samo primjer zakona o javnim nabavkama koji stupa na snagu 1. januara, a dio je paketa kojim nas je MMF uslovio. Nijedna bh. firma zbog neposjedovanja suludih referenci i garancija neće moći dobiti posao na koridoru 5C i energetskim projektima, tako da ćemo biti onemogućeni da radimo u svojoj zemlji.

Kako ćete se boriti protiv eventualnih prepreka?

Rad sa ljudima je ključni. Prosječan građanin mora da shavati da je moguće da prosječna plata bude 1.500 KM i da pritom ima mogućnost da dobije kredit za stan, sa ratom od 300 KM, a ne 900 KM. Ukoliko izabrani vlastodršci ne izađu odmah iz aranžmana sa MMF-om i krenu u osnivanje lokalnih banaka koje će davati jeftine kredite našim građanima i firmama, masovni protesti i pritisak će biti jedino rješenje. Sudbinu moramo uzeti u svoje ruke, a ne čekati da stranci odrade naš posao.

Da li grupe koje vas podržavaju imaju neki interes u tome?

Naš jedini interes je da se u narednih pet godina možemo slobodno kretati našom zemljom, bez straha da će nas neko napasti zbog toga što je gladan i ne može prehraniti svoju djecu. Političari bi naročito morali voditi brigu o tome, i o posljedicama po svoju sigurnost ukoliko nastave voditi politiku koja vodi ka daljnjem bogaćenju bogatih i još većem siromašenju siromašnih.

Šta mislite o ekonomiji EU naspram ovog modela?

EU je velika teritorija. Skandinavija gotovo u potpunosti ima implementiranu Ekonomiju Zadruge. Oni se bave temama koje će kod nas doći na red, tek kad uspijemo imati punu zaposlenost i prosječnu mjesečnu platu od 2.500 KM. Te teme su dematerijalizacija i korištenje što više kreativnog rada, a što manje materijala i energije, s ciljem zadovoljavanja realnih ljudskih potreba, a ne destruktivnih želja. Oni rade na održivosti, dakle ne na rastu, već razvoju, i jednakosti svih članova društva, kao i jednakosti sa ostalim članovima ekosisitema, pritom ne ugrožavajući prospekte budućih generacija da žive jednako sretno.

Da li je ekonomsko i političko ujedinjenje južnoslavenskih zemalja dobro za nas?

Najbliže veze moramo imati sa svojim komšijama. Implementacija Ekonomije Zadruge bi logično vodila sinergiji interesa svih južnoslavenskih naroda. Manje je bitno da li smo u jednoj državi, ili svi zajedno u EU. Životni standard je bitan.

Ako EU nije dobra opcija, šta može biti alternativa i da li je eventualni neulazak u EU i NATO preopasan za BiH? Da li je ulazak u NATO ratovanje za kompanije?

EU i Nato ne mogu biti sami sebi svrha. Naši političari govore samo o euroatlantskim integracijama. Ukoliko ostanemo u postojećem ekonomskom modelu, ulazak u EU nam neće donijeti nikakvo povećanje standarda, naprotiv. Pogledajte Rumuniju i Bugarsku, periferija ostaje periferija. Ponavljam, moramo se osloniti na svoje snage, a ne čekati da nam stranci riješe naše probleme. Ukoliko imamo 100 jedinica koje moramo podijeliti na tri dijela, logično je da svako dobije po jednu trećinu. Ukoliko zovnemo stranca svi ćemo dobiti po jednu desetinu, a on će sebi uzeti sedam desetina. Tako je sada i tako će biti uvijek. O ulasku u NATO je rano pričati jer preko 70% jednog naroda je izričito protiv ulaska u taj pakt. Moramo razmišljati dugoročno. Pored EU i SAD-a, nama treba strateško partnerstvo sa državama koje će biti dvije vodeće ekonomske sile u roku od 20 godina, a to su Kina i Brazil.

U filmu “Pakao zove raj” Sveti Petar dočekuje predsjednika MMF-a i nakon što se ovaj predstavi, šalje ga bez suđenja, na najviši nivo pakla, a potom ga uzima u administraciju. Koliko je ovo istina i da li je MMF đavolska organizacija?

MMF je trebao prestati postojati 1973. godine kada je prestao funkcionisati sistem fiksnih deviznih kurseva. Uloga koju je ta institucija počela provoditi od tog trenutka sastoji se u zaštiti finansijskog kapitala, tj. stvaranja što boljih uslova za nesmetan rad stranim bankama. Zaposlenost, životni standard, zdravstvo, školstvo, socijalna davanja, za birokrate iz te institucije su sporedna stvar. Ne postoji nijedan pozitivan primjer, nijedna država koja se razvila slušajući MMF-ove savjete. Naprotiv, čim bi ih istjerali i oslonili se na svoje snage, svima bi krenulo nabolje. Nije krivica na MMF-u, jer njegova uloga je zaštita finansijskog kapitala, nego je krivica na našim vlastima koje slušaju te savjete, i rade po toj doktrini u koju više nijedan ozbiljan ekonomista na svijetu ne vjeruje.

Loš kreditni rejting, kako MMF zove situaciju u BiH i njome opravdava svoje kamate, te lihvarski pristup stranih banaka je nešto što je trenutno neizbježno. Kakva će biti reakcija stranih banaka ako ova ideja prođe i jesu li moguće ucjene, pritisci i eventualni prljavi potezi, vidjećemo ako ideja Ekonomije Zadruge zaživi. Koliko dugo će nam MMF vedriti i oblačiti nad našim nebom, zavisi od nas samih. Ta organizacija je toliko uništila planetu trčeći za profitom da su posljedice nesagledive. Da bismo ih otjerali iz države, potrebna je volja entitetskih političara i ništa drugo. Građani će sigurno podržati ovakvu inicijativu, a domaći privrednici pogotovo, jer je njihov interes ogroman. Privrednicima se garantuje da će svi korisnici kredita trošiti novac na domaće proizvode, umjesto na kamate lihvarskih kredita, a građanima se garantuje tri puta manja rata za stan ili pokretanje biznisa. Da bi se svi u ovoj zemlji složili oko nečega, svako mora imati interes, a interes entitetskih političara da se eventualno protive ovom prijedlogu može biti jedino mito uvozničkog lobija, jer druge opcije nema. Gospodo draga, ako volite ovu zemlju i želite dobro njenim građanima, a vašim glasačima, podržite Ekonomiju Zadruge ili neki sličan model, a nazovite ga kako god želite. Tako ćete se garantovano održati na vlasti još koju deceniju, a za promjenu ćete uraditi i nešto dobro za ove naše ljude.

Intervju je objavljen na portalu Buka krajem 2010. godine.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s